Koji je najbolji položaj za stvaranje najboljeg vina?

Ako pitate bilo kojeg Zagorca reći će vam da su to njegove gorice. Daleko od te tvrdnje neće biti ni Slavonci, Istrijani i Dalmatinci samo što svoje vinograde ne nazivaju goricama. 

Prava istina je kako dobro i kvalitetno vino doista nastaje u vinogradu jer tamo raste najvažniji sastojak vina - grožđe.

A kada se radi o utjecaju geografskog položaja na proizvodnju vina, na to utječe pet različitih faktora:

  • temperatura
  • klima
  • nadmorska visina 
  • tip tla
  • geopolitika.

Temperatura i vino: toplina daje jako vino 

Jednom kada vinova loza procvate grožđe počinje svoj proces zrenja. U njemu veliku ulogu ima upravo prosječna temperatura zraka koja utječe na to kada će pojedina bobica biti spremna za veliki događaj - berbu. 

Svakoj sorti potrebno je više ili manje vremena da dozori, a to znači da je prosječna temperatura vrlo važan faktor za određivanje koja će sorta biti posađena u nekoj zemljopisnoj regiji. 

Na primjer, sorte poput crnog pinota i chardonnaya najbolje rastu u temperaturnom rasponu od 13 do 17 stupnjeva dok zinfandelu najviše odgovara temperatura od 18 do 20 stupnjeva.

Grožđe okupano vinom ima više šećera i veći postotak alkohola

Općenito govoreći, grožđe puno brže dozrijeva u toplijim krajevima, a uz više temperature razvijaju se tamniji pigmenti i odvažni voćni okusi. Više sunca znači veću količinu šećera u grožđu i veći postotak alkohola

Sad vam se čini kako je bolje da vina rastu u toplijim krajevima?

Ne… jer tada ne bi bilo sve one divne vinske raznolikosti. 

Grožđe koje raste u krajevima s nižim temperaturama daje mekše vino bogato mineralima, laganije vino koje se poigrava kiselosti.

Pravi znalci doista žmirećki mogu utvrditi radi li se o vinu koje je raslo u toplijim ili hladnijim krajevima. 

Klima i vino: stabilni uvjeti za stabilne okuse

Klima je drugi važan faktor koji utječe na proizvodnju vina. Klimatski uvjeti u pojedinim dijelovima mogu pomoći grožđu kako bi ostvarilo svoj puni vinski potencijal ili ga u potpunosti uništilo. 

Pod klimatskim faktorima podrazumijevamo:

  • količinu oborina
  • vlažnost zraka
  • vjetrove
  • mraz
  • tuču
  • jačinu i količinu sunca.

Kvalitetna vina najčešće nastaju u regijama gdje su svi uvjeti stabilni, na mjestima gdje grožđe može na miru dozoriti, tamo gdje nema jakih tuča, neočekivanih mrazova i naglih promjena u temperaturi. 

Iste sorte drugačijeg su okusa ako rastu u različitim klimama, to možete lako primijetiti ako naručiti isto vino koje je proizvedeno na različitim kontinentima. 

Pokušajte sami: naručite Chardonnay Babich koji dolazi s obronaka Hawke's Baya na Novom Zelandu i usporedite ga sa Chardonnayem  Tomac nastalim na Samoborskom gorju, na Plešivici. 

Nadmorska visina i vino

Vinova loza raste svugdje. Jednako dobro raste na padinama brežuljaka i osunčanim dolinama.

Vinova loza voli visine i škrto tlo

Viša nadmorska visina na dva načina može doprinositi kvaliteti određenih vina:

  • Tijekom noći temperature su niže.
  • Sezona rasta je dulja.

Svježe noći u visinama znače veće temperaturne razlike između najniže i najviše dnevne temperature. Takvo obilježje pomaže grožđu zadržati kiselost i vodi proizvodnji elegantnijih vina koja lijepo stare.

Grožđe koje je “odrastalo” u svježim noćima = vino koje lijepo stari.

Vinogradi smješteni na brežuljcima i planinama primaju više sunčeve svjetlosti što dovodi do jače koncentracije boje i veće količine tanina u vina. 

Vino ovisi o tlu na kojem grožđe raste

Zemlja je uvijek važan faktor kad se radi o poljoprivredi. Crnica, crvenica, pjeskovito tlo, ilovača… svaka vrsta tla ima svoj utjecaj na rast grožđa te na to kakvo će vino ono jednog lijepog dana postati. 

Vrsta tla određuje dostupnost hranjivih tvari kao i zadržavanje te propuštanje vode. 

Tlo na kojem raste vinova loza daleko je od bogate zemlje kakvu u vrećama kupujete za uzgajanje balkonskog cvijeća. Zapravo, vinova loza bolje uspijeva na tlu na kojem se mora boriti za sebe, u zemlji siromašnijoj hranjivim tvarima u kojoj korijeni loze nisu toliko vlažni. 

U takvim uvjetima loza mora više energije utrošiti na preživljavanje, a manje na samu proizvodnju ploda tj. grozda. Iz takve borbe tada nastaje grožđe koje ima karakter i kvalitetu.

Konkretno, pjeskovita tla daju grožđe uz koje su vina elegantnija dok glinasta tla daju grožđe od kojih nastaje teže vino složenije strukture. 

A kakve veze ima geopolitika s vinom?

Politika i vino idu ruku uz ruku kada je riječ o neformalnom sastanku ili kakvom domjenku. No, kada vino prelazi granice, pogotovu u našoj maloj Europi, problemi su česti. 

Aktualni primjer je zavada Slovenaca i Hrvata oko istarskog terana tj. slovenskog refoška.

Radi se o praktički istoj sorti grožđa od koje se proizvodi gotovo isto vino. U Sloveniji se ono zove refošk, u Hrvatskoj teran. 

Kako su Slovenci već prije zaštitili svoju sortu, htjeli su onemogućiti hrvatskim vinarima prodaju iste sorte pod drugim imenom i to putem Europarlamenta. 

Diskusije o razlici između terana i refoška već dugo traju, a rađena su i istraživanja koja su dokazala da se radi o istoj sorti s različitim ekspresijama upravo ovisno o lokaciji na kojoj se uzgajaju.  

To je samo jedan primjer koji vam je vjerojatno prilično poznat

U drugim slučajevima radi se o zakonima i propisima pojedinih države kojima se regulira proizvodnja vina i njegovo etiketiranje. 

Na primjer, u SAD-u se etiketom crni pinot može obilježiti vino koje sadrži 75% te sorte dok je u Australiji taj postotak 85% dok se u Francuskoj pod etiketom “Bourgogne Rouge” nalazi samo vino napravljeno od crnog pinota. 

Mali zaključak za kraj

Što vam sada preostaje? Trebate samo krenuti u istraživanje. Naručiti vina iz različitih dijelova svijeta i uspoređivati. Srećom u našem web shopu doista možete otputovati u vinarije u raznim krajevima svijeta. 

Istražite i naručite neko novo vino