U trenutku kada je nastala civilizacija, nastalo je i vino. 

Tom piću nastalom fermentacijom bobica pridavala su se magična svojstva, a koristilo se i u medicinske svrhe. Koja god da ga je civilizacija raspršena po cijeloj drevnoj kugli zemaljskoj počela proizvoditi, nije ga prestala piti.

Znate li kada datira najstariji dokaz o konzumiranju vina

Prvi dokazi o ispijanju vina nađeni su u Kini i stari su 9000 godina (7000. godina prije Krista)! U Europi se vino pojavilo nešto kasnije, prvi dokazi o ispijanju vina nađeni su u Gruziji, a datiraju 6000. godina prije Krista. 

Dokazi o najstarijoj vinariji nalaze se u Armeniji, a ona je postojala 4100. godine prije Krista.

Kako su ljudi počeli proizvoditi vino?

Netko je morao biti prvi u proizvodnji vina  Kao što je netko prvi slučajno otkrio vatru, kotač, luk i strijelu tako je netko prvi morao otkriti da se skupljene bobice pretvaraju u napitak zanimljivog okusa.

Kako je društvo napredovalo, prestalo biti nomadsko i kako su ljudi počeli uzgajati žitarice i stoku negdje u tim trenucima pojavio i uzgoj vinove loze te proizvodnja vina. 

Zanimljivo, prva vina nastala su od sorte Vitis vinifere vinifera, prasorte koja se još uvijek uzgaja i koristi!

Prvi vinari: Egipćani, Grci i Rimljani 

Područje Mezopotamije, Egipat pa kasnije stara Grčka i stari Rim bili su kolijevke civilizacije. Promišljali su o astronomiji, medicini i filozofiji, ali i o proizvodnji vina. Doduše, na različite načine. 

Egipćani, izvoznici crnog vina

Vino je igralo važnu ulogu ceremonijalnom, ali i u gospodarskom životu Egipćana. Čak 3000 godina prije Krista Egipćani su vinovom lozom kultivirali područje delte Nila te ga izvozili u Kaanan tijekom brončanog doba. 

Egipćani vino nisu pili, koristili su ga za lijek i izvoz


Proizvodili su ga i izvozili, ali u crnom vinu nisu uživali. Naime, smatralo se da crno vino potječe od krvi onih koji su se jednom borili protiv bogova. Vjerovalo se da je njihova krv pala u zemlju i vratila se kroz vinovu lozu. To je vjerovanje bilo i službeno objašnjenje “zašto ljudi polude kad piju vino”.

Egipćani su se bavili i medicinom. Vino se koristilo kao anestetik, ali glavna baza za sve lijekove u koje su dodavali razne trave.

Stari Grci: prvi pravi hedonisti

Nijednu stvar više odličnu ni više vrijednu od vina
još nije izmislio ni čovjek ni Bog. 

Platon (427. - 347. pK)

Stara Grčka kolijevka je europske kulture. Starogrčki bogovi više se ne štuju, no stari Grci ostavili su nam osnove filozofije, matematike, astronomije i arhitekture. 

Ostavili su nam ljubav i strast koju su osjećali prema vinu, ona je još uvijek je prisutna diljem starog kontinenta. 

Vino su toliko štovali da su izmislili i boga vina Dionisa, a njemu su posvećivali vinske gozbe, festivale vina.

Grčki bog vina Dionis


Vino je bilo božansko piće kojim se štovalo bogove, ali bilo je i piće kojim su se “proširivali umovi”. 

Filozofi poput Aristotela i Platona radili su uz vino. Njihove diskusije u događajima koji su se zvali simpozij nisu mogle proći bez pehara punog vina. Vino je u staroj Grčkoj bilo piće broj 1.

Grci su vino pili u velikim količinama, ali su ga razrjeđivali.  Smatrali su da vino pročišćava vodu pa su malo vina dodavali u vrčeve s vodom (u Homerovoj Ilijadi čak se spominje omjer - 1:20). U takvo vodeno vino često su dodavali i limun, začine i med

Povijesni izvori vjeruju da su Grci bili na neki način povezani s egipatskom proizvodnjom vina te da su prastaru lozu Vitis.V. Vinifera uveli u Europu te proširili po svojim kolonijama sadašnje Italije, Sicilije, južne Francuske i Španjolske. 

Rimljani, veliki obožavatelji vina

Stari Rimljani su u mnogočemu bili poput starih Grka, pa i u vinu.

Poznato je da su njihovi bogovi bili kopija grčkih bogova. Rimski se Dionis zove Bakus, a upravo iz njegova imena proizašao je izraz bakanalije, razuzdane zabave koje podrazumijevaju veće količine popijenog alkohola. 

Rimljani su prvi počeli vino spremati u bačve
Rimljani su, baš poput Grka, vino konzumirali svakog dana, a proizvodnja vina bila je dobar posao. Zanimljivo je da su baš sve velike europske vinske regije osnovane još u doba Rima, a Rimljani su itekako poboljšali samu tehnologiju proizvodnje vina: prostorije za spremanje vina uvijek su se nalazile na sjevernoj strani, a oni su prvi vino počeli stavljati u bačve i staklene boce. 
 

Vino je u Rimu i dalje bilo lijek: pomiješano s travama i mineralima trebalo je liječiti mnoge tegobe. 

S padom Rimskog carstva palo je mnogo toga u zaborav no ne i vino. Katolička crkva nije se odrekla uzgoja vinove loze i proizvodnje vina

Doista, možemo reći da proizvodnju vina kakvu danas poznajemo dugujemo Egipćanima, Grcima i Rimljanima. Baš kao i to što ga volimo piti 

Nađi vino koje ćeš zavoljeti