Ima li gore stvari od neznanja? 

Ima. To je kad se neznanje prodaje pod znanje.

Za to je uvijek zaslužna ona jedna osoba koja svima želi dati do znanja kako je pametna i stručna, a zapravo ne zna ni osnove. 

Ma znate… on ili ona se upiše na tečaj plivanja za odrasle pa onda umjesto trenera dijeli savjete o pravilnoj kraul tehnici polaznicima koji još uvijek skaču u bazen na noge držeći se za nos.

Ili onaj jedan ili jedna koji jednom ode na službeno putovanje u Tursku pa postane istaknuti poznavatelj tamošnje kulture i političko-socijalnih prilika.  

A kad takvi krenu u svijet vina… živciraju nas  Njihovi samouvjereni govori bez pokrića ostavljaju nas s podignutim obrvama

Skupili smo 7 veličanstvenih rečenica koje najčešće govore kako bi ispali važni i pametni. 

Ako vi baš niste neki poznavatelj vina, a naletite na jednog od kvazi-poznavatelja u njima ćete ih prepoznati. 

7 rečenica koje najčešće izgovaraju kvazi-poznavatelji vina

1. "Profinjeni" i ograničeni ukus 

“Ja pijem samo zinfandel i bijeli pinot.”

Ma stvarno, ti piješ samo ta dva vina. Kakav profinjen ukus!  (ovo pročitajte uz dozu ironije).

Jeste li ikad čuli nekog kako se hvali svojim ograničenim izborom? Već nam se prilikom pisanja digla kosa na glavi. 

Molimo vas, ne sužavajte svoj izbor vina na dvije sorte, na svijetu ih ima tisuće i tisuće

To je kao da se netko predstavlja kao veliki gurman pa izjavi da jede samo pohanu piletinu s pire krumpirom ili špagete bolonjez. 

Na svijetu postoji više od 10.000 vrsta grožđa. Naravno, od svih se ne proizvodi vino, ali ograničiti se samo na dvije vrste u krajnju je ruku - blesavo. 

2. To se ne izgovara tako...

Uvijek tamo negdje postoji jedna osoba koja ispravlja druge kada nešto krivo izgovore, često opet krivo. Vina dolaze iz svih krajeva svijeta, a da bi ih točno pročitali trebamo znati baš sve te jezike. 

Je li stvarno tako izuzetno bitno ispraviti nekog ako kaže da mu se izuzetno svidio čileanski pinot i izgovori ono francusko tiho t na kraju? Nije toliko bitno pravilno izgovoriti ime pojedine sorte koliko je važno opustiti se i uživati u vinu. 

3. Slatka vina su samo za žene

Neki mačo muškarci kažu da ne piju slatka vina jer su ona samo za žene. No, nije baš točno jasno kako su muškat i porto isključivo ženska vina (mada je istina da ih žene preferiraju).

Slatka vina vrlo su kompleksna i zanimljiva. Istina - ne pristaju uz svaki obrok, ali savršeno pristaju uz deserte

4. Ne pijem vina s navojnim čepom

“Ma fuj… pa to je neko grozno vino, ima navojni čep. Ne pijem vina bez plutenog čepa.”

Ako ste nekog čuli da o čepovima za vino govori s visoka možete ga odmah svrstati u skupinu pametnjakovića. 

Navojni čep ne znači loše vino. ¨Na primjer, gotovo sva australska i novozelandska vina imaju navojne čepove, a odlična su! 

Možete naručite neko od vina vinarije Babich iz novozelandskog Hawke’s Baya  ili australska vina vinarija De Bortoli i Orlando Wines

Sigurno smo da će vas oduševiti bez obzira na čep.

5. Kako vino može imati okus dima ili kože?

Kada vam netko kaže da se sve one arome napisane na etiketi ne mogu zapravo osjetiti - nije baš neki stručnjak. Najčešće takve sveznalice govore kako je nemoguće osjetiti okus dima ili kože jer se to ionako ne jede. 

Na dojam koji vino ostavlja u ustima utječe i njegov miris. A mirise uvijek opisujemo onime na što nas podsjećaju

Pa… nije baš tako. Okusi se opisuju i na temelju mirisa, a svi bi trebali znati kako jezik i nos zajedno stvaraju jedinstveni olfaktivni dojam. 

6. Bijelo vino nije dobro kada stari 

Neki glasni vinski (ne)znalci kada govore o bijelom vinu vole naglasiti kako bijelo vino ne stari dobro te da ga treba popiti što prije. 

Mi ne bi tako rekli. Bijelo vino starenjem se mijenja, kiseline i fenoli se mekšaju pa stvaraju okuse i arome koje se mogu opisati kao medeni, orašasti i uljni. 

Možete isprobati Roxanich Malvaziju iz 2009. ili Rebulu iz 2008. kako bi se uvjerili kako divno stare bijela vina. 

7. Uz ribu se nikad, baš nikad, ne poslužuje crno vino 

Kad vam netko počne pametovati kako uz ribu ide samo bijelo vino, nemojte ga slušati. 

Crno vino poput cabernet sauvignona, merlota i crnog pinota savršeno pristaje uz pečenu ribu iz pećnice ili s roštilja. 

Losos i tuna dobro se sljubljuju s laganijim crnim vinima s niskim udjelom tanina, a uz jednostavnu plavu ribu poput skuše i sardina najbolje pristaje domaće istarsko ili dalmatinsko vino. 

Pa ne mislite valjda da su stari Dalmatinci jeli srdelice s kruhom uz bocu chardonnaya?

I što reći za kraj - nemojte se smesti kada netko počinje pametovati. Vjerujte sebi i proširite svoje vinske vidike nekom novom bocom vina. 

Zakorači u svijet vinskih okusa